Yeşildere — Kvaliteta zraka

Kvaliteta zraka

Trenutni indeks kvalitete zraka i razine onečišćujućih tvari

Erzurum, Turska

Dnevna prognoza kvalitete zraka. PM2.5, PM10, O₃, NO₂, SO₂, CO.

Kvaliteta zraka

20
Dobra
Europski AQI
Glavni onečišćivač: O₃
020406080100+

Kvaliteta zraka je izvrsna. Slobodno uživajte u aktivnostima na otvorenom.

010203040506005010015006:0012:0018:0000:0006:0012:0018:0000:0006:0012:0018:0000:0005:00
Satna prognoza
AQI · PM2.5 μg/m³
06:00201
07:00251
08:00311
09:00371
10:00382
11:00412
12:00453
13:00463
14:00474
15:00484
16:00474
17:00464
18:00454
19:00383
20:00333
21:00293
22:00252
23:00222
00:00203
01:00193
02:00183
03:00183
04:00174
05:00174
PM2.5
0.9μg/m³
6% WHO granične vrijednostiDobro
PM10
1.1μg/m³
2% WHO granične vrijednostiDobro
Ozon (O₃)
50.6μg/m³
51% WHO granične vrijednostiPrihvatljivo
NO₂
6.0μg/m³
24% WHO granične vrijednostiDobro
SO₂
0.6μg/m³
2% WHO granične vrijednostiDobro
CO
161.4μg/m³
4% WHO granične vrijednostiDobro
Dnevna prognoza kvalitete zraka
Danas37Prihvatljiva20–48
uto35Prihvatljiva17–59
sri30Prihvatljiva18–38
čet36Prihvatljiva21–57
pet18Dobra17–18
Europska AQI ljestvica
0–20
Dobra
Onečišćenje zraka predstavlja malen ili nikakav rizik.
21–40
Prihvatljiva
Prihvatljivo za većinu; vrlo osjetljive osobe mogu osjetiti simptome.
41–60
Umjerena
Djeca, starije osobe i kronični bolesnici trebaju ograničiti dugotrajan napor na otvorenom.
61–80
Loša
Svatko može osjetiti učinke; osjetljive skupine su pod većim rizikom.
81–100
Vrlo loša
Zdravstveno upozorenje za hitne uvjete; vjerojatno će svi biti pogođeni.
100+
Opasna
Zdravstveni alarm: ozbiljni učinci za sve — ograničite vrijeme vani.

Europski indeks kvalitete zraka kreće se od 0 (najbolje) do 100+ (najgore). Kombinira mjerenja čestica i plinovitih onečišćivača u jedan broj.

Što su ti onečišćivači?
PM2.5 — Fine lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometara. Ove čestice su dovoljno male da zaobiđu nos i grlo, dopru duboko u pluća pa čak i uđu u krvotok. Glavni izvori uključuju ispušne plinove vozila, industrijske procese i šumske požare.
PM10 — Grube čestice manje od 10 mikrometara, uključujući prašinu, pelud i habanje cestovne površine. Iako veće od PM2.5, još uvijek uzrokuju iritaciju dišnih putova i pogoršavaju astmu.
O₃ — Prizemni ozon ne emitira se izravno — nastaje kada dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi reagiraju na sunčevoj svjetlosti. Viši je ljeti poslijepodne. Može izazvati astmatične napade i smanjiti plućnu funkciju.
NO₂ — Dušikov dioksid dolazi prvenstveno iz motora vozila i elektrana. Uzrokuje upalu sluznice dišnih putova, čineći pluća podložnijima infekcijama.
SO₂ — Sumporov dioksid oslobađa se izgaranjem fosilnih goriva koja sadrže sumpor, posebno ugljena i nafte. Čak i kratka izloženost može suziti dišne putove, osobito kod osoba s astmom.
CO — Ugljikov monoksid je plin bez mirisa iz nepotpunog izgaranja goriva. Na otvorenom, uglavnom dolazi od prometa. Pri povišenim razinama smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik.
Prašina (AOD) — AOD 550nm.

Često postavljana pitanja o kvaliteti zraka

Što je Indeks kvalitete zraka?

Europski AQI je broj od 0 do 100+ koji sažima koliko je zrak čist ili onečišćen. Kombinira mjerenja finih čestica (PM2.5, PM10) i plinova (ozon, NO₂, SO₂) u jedan rezultat. Što je broj viši, to je kvaliteta zraka lošija i veći je zdravstveni rizik.

Tko je najosjetljiviji na onečišćenje zraka?

Djeca, starije osobe, trudnice te osobe s astmom, COPD-om ili srčanim bolestima su najranjiviji. Čak i umjerene razine onečišćenja (AQI 41–60) mogu izazvati simptome u tim skupinama. Sportaši i radnici na otvorenom također su izloženi većem riziku zbog povećane stope disanja.

Kako se mogu zaštititi?

U danima s visokim onečišćenjem: ostanite u zatvorenom prostoru sa zatvorenim prozorima, koristite pročišćivače zraka s HEPA filtrima, izbjegavajte naporne vježbe na otvorenom (posebno u blizini prometnih cesta) i provjerite AQI prognozu prije planiranja aktivnosti. Čak i u umjerenim danima, osjetljive osobe trebaju ograničiti dugotrajan napor vani.

Kada je kvaliteta zraka tipično najlošija?

Ozon doseže vrhunac vrućim, sunčanim poslijepodnevima (ljeto). Onečišćenje česticama (PM2.5) često je najgore zimi zbog grijanja i temperaturnih inverzija koje zadržavaju onečišćivače blizu tla. Jutarnji i večernji vršni promet uzrokuje poraste NO₂. Prašinske oluje i šumski požari mogu izazvati nagle, teške poraste u bilo koje doba godine.
Podaci: Copernicus CAMS · CC-BY-4.0