Trenutni indeks kvalitete zraka i razine onečišćujućih tvari
Gornja Austrija, Austrija
Dnevna prognoza kvalitete zraka. PM2.5, PM10, O₃, NO₂, SO₂, CO.
Kvaliteta zraka
47
Osjetljive skupine (djeca, starije osobe, osobe s bolestima dišnog sustava) mogu osjetiti simptome. Razmotrite smanjenje dugotrajnog napora na otvorenom.
μg/m³
Satna prognoza
AQI · PM2.5 μg/m³
18:004712
19:004413
20:004213
21:003814
22:003614
23:003513
00:00348
01:00337
02:00337
03:00338
04:00349
05:003512
06:003313
07:003113
08:003012
09:003011
10:003110
11:00328
12:00316
13:00315
14:00315
15:00304
16:00303
17:00303
PM2.5
11.9μg/m³
79% WHO granične vrijednostiZabrinjavajuće
PM10
17.5μg/m³
39% WHO granične vrijednostiDobro
Ozon (O₃)
111.2μg/m³
111% WHO granične vrijednostiPrekoračeno
NO₂
1.7μg/m³
7% WHO granične vrijednostiDobro
SO₂
0.2μg/m³
0% WHO granične vrijednostiDobro
CO
172.9μg/m³
4% WHO granične vrijednostiDobro
Prašina (AOD)
0.02AOD
Čisto
Dnevna prognoza kvalitete zraka
Danas40Prihvatljiva35–47
pon31Prihvatljiva27–35
uto38Prihvatljiva27–51
sri36Prihvatljiva22–51
čet33Prihvatljiva17–61
Europska AQI ljestvica
0–20
Dobra
Onečišćenje zraka predstavlja malen ili nikakav rizik.
21–40
Prihvatljiva
Prihvatljivo za većinu; vrlo osjetljive osobe mogu osjetiti simptome.
41–60
Umjerena
Djeca, starije osobe i kronični bolesnici trebaju ograničiti dugotrajan napor na otvorenom.
61–80
Loša
Svatko može osjetiti učinke; osjetljive skupine su pod većim rizikom.
81–100
Vrlo loša
Zdravstveno upozorenje za hitne uvjete; vjerojatno će svi biti pogođeni.
100+
Opasna
Zdravstveni alarm: ozbiljni učinci za sve — ograničite vrijeme vani.
Europski indeks kvalitete zraka kreće se od 0 (najbolje) do 100+ (najgore). Kombinira mjerenja čestica i plinovitih onečišćivača u jedan broj.
Povijest — Proteklih 30 dana
min–max Prosj. AQI
Što su ti onečišćivači?
PM2.5 — Fine lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometara. Ove čestice su dovoljno male da zaobiđu nos i grlo, dopru duboko u pluća pa čak i uđu u krvotok. Glavni izvori uključuju ispušne plinove vozila, industrijske procese i šumske požare.
PM10 — Grube čestice manje od 10 mikrometara, uključujući prašinu, pelud i habanje cestovne površine. Iako veće od PM2.5, još uvijek uzrokuju iritaciju dišnih putova i pogoršavaju astmu.
O₃ — Prizemni ozon ne emitira se izravno — nastaje kada dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi reagiraju na sunčevoj svjetlosti. Viši je ljeti poslijepodne. Može izazvati astmatične napade i smanjiti plućnu funkciju.
NO₂ — Dušikov dioksid dolazi prvenstveno iz motora vozila i elektrana. Uzrokuje upalu sluznice dišnih putova, čineći pluća podložnijima infekcijama.
SO₂ — Sumporov dioksid oslobađa se izgaranjem fosilnih goriva koja sadrže sumpor, posebno ugljena i nafte. Čak i kratka izloženost može suziti dišne putove, osobito kod osoba s astmom.
CO — Ugljikov monoksid je plin bez mirisa iz nepotpunog izgaranja goriva. Na otvorenom, uglavnom dolazi od prometa. Pri povišenim razinama smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik.
Prašina (AOD) — AOD 550nm.
Često postavljana pitanja o kvaliteti zraka
Što je Indeks kvalitete zraka?
Europski AQI je broj od 0 do 100+ koji sažima koliko je zrak čist ili onečišćen. Kombinira mjerenja finih čestica (PM2.5, PM10) i plinova (ozon, NO₂, SO₂) u jedan rezultat. Što je broj viši, to je kvaliteta zraka lošija i veći je zdravstveni rizik.
Tko je najosjetljiviji na onečišćenje zraka?
Djeca, starije osobe, trudnice te osobe s astmom, COPD-om ili srčanim bolestima su najranjiviji. Čak i umjerene razine onečišćenja (AQI 41–60) mogu izazvati simptome u tim skupinama. Sportaši i radnici na otvorenom također su izloženi većem riziku zbog povećane stope disanja.
Kako se mogu zaštititi?
U danima s visokim onečišćenjem: ostanite u zatvorenom prostoru sa zatvorenim prozorima, koristite pročišćivače zraka s HEPA filtrima, izbjegavajte naporne vježbe na otvorenom (posebno u blizini prometnih cesta) i provjerite AQI prognozu prije planiranja aktivnosti. Čak i u umjerenim danima, osjetljive osobe trebaju ograničiti dugotrajan napor vani.
Kada je kvaliteta zraka tipično najlošija?
Ozon doseže vrhunac vrućim, sunčanim poslijepodnevima (ljeto). Onečišćenje česticama (PM2.5) često je najgore zimi zbog grijanja i temperaturnih inverzija koje zadržavaju onečišćivače blizu tla. Jutarnji i večernji vršni promet uzrokuje poraste NO₂. Prašinske oluje i šumski požari mogu izazvati nagle, teške poraste u bilo koje doba godine.
Podaci: Copernicus CAMS · CC-BY-4.0
Kvaliteta zraka u blizini