Trenutni indeks kvalitete zraka i razine onečišćujućih tvari
Kayes, Mali
Dnevna prognoza kvalitete zraka. PM2.5, PM10, O₃, NO₂, SO₂, CO.
Kvaliteta zraka
73
Svi mogu početi osjećati zdravstvene učinke. Osjetljive skupine trebaju izbjegavati dugotrajan napor na otvorenom. Držite prozore zatvorenim.
μg/m³
Satna prognoza
AQI · PM2.5 μg/m³
22:007319
23:007721
00:007720
01:007419
02:007520
03:007820
04:007921
05:008022
06:008122
07:007822
08:007620
09:007620
10:007921
11:008525
12:009028
13:009331
14:009834
15:0010038
16:0010040
17:0010042
18:0010043
19:0010042
20:0010040
21:0010040
PM2.5
19.2μg/m³
128% WHO granične vrijednostiPrekoračeno
PM10
82.7μg/m³
184% WHO granične vrijednostiPrekoračeno
Ozon (O₃)
43.7μg/m³
44% WHO granične vrijednostiPrihvatljivo
NO₂
3.2μg/m³
13% WHO granične vrijednostiDobro
SO₂
0.3μg/m³
1% WHO granične vrijednostiDobro
CO
175.2μg/m³
4% WHO granične vrijednostiDobro
Prašina (AOD)
0.30AOD
Umjerena
Dnevna prognoza kvalitete zraka
Danas75Loša73–77
uto88Vrlo loša74–100
sri92Vrlo loša60–100
čet73Loša34–99
pet33Prihvatljiva16–72
Europska AQI ljestvica
0–20
Dobra
Onečišćenje zraka predstavlja malen ili nikakav rizik.
21–40
Prihvatljiva
Prihvatljivo za većinu; vrlo osjetljive osobe mogu osjetiti simptome.
41–60
Umjerena
Djeca, starije osobe i kronični bolesnici trebaju ograničiti dugotrajan napor na otvorenom.
61–80
Loša
Svatko može osjetiti učinke; osjetljive skupine su pod većim rizikom.
81–100
Vrlo loša
Zdravstveno upozorenje za hitne uvjete; vjerojatno će svi biti pogođeni.
100+
Opasna
Zdravstveni alarm: ozbiljni učinci za sve — ograničite vrijeme vani.
Europski indeks kvalitete zraka kreće se od 0 (najbolje) do 100+ (najgore). Kombinira mjerenja čestica i plinovitih onečišćivača u jedan broj.
Povijest — Proteklih 30 dana
min–max Prosj. AQI
Što su ti onečišćivači?
PM2.5 — Fine lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometara. Ove čestice su dovoljno male da zaobiđu nos i grlo, dopru duboko u pluća pa čak i uđu u krvotok. Glavni izvori uključuju ispušne plinove vozila, industrijske procese i šumske požare.
PM10 — Grube čestice manje od 10 mikrometara, uključujući prašinu, pelud i habanje cestovne površine. Iako veće od PM2.5, još uvijek uzrokuju iritaciju dišnih putova i pogoršavaju astmu.
O₃ — Prizemni ozon ne emitira se izravno — nastaje kada dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi reagiraju na sunčevoj svjetlosti. Viši je ljeti poslijepodne. Može izazvati astmatične napade i smanjiti plućnu funkciju.
NO₂ — Dušikov dioksid dolazi prvenstveno iz motora vozila i elektrana. Uzrokuje upalu sluznice dišnih putova, čineći pluća podložnijima infekcijama.
SO₂ — Sumporov dioksid oslobađa se izgaranjem fosilnih goriva koja sadrže sumpor, posebno ugljena i nafte. Čak i kratka izloženost može suziti dišne putove, osobito kod osoba s astmom.
CO — Ugljikov monoksid je plin bez mirisa iz nepotpunog izgaranja goriva. Na otvorenom, uglavnom dolazi od prometa. Pri povišenim razinama smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik.
Prašina (AOD) — AOD 550nm.
Često postavljana pitanja o kvaliteti zraka
Što je Indeks kvalitete zraka?
Europski AQI je broj od 0 do 100+ koji sažima koliko je zrak čist ili onečišćen. Kombinira mjerenja finih čestica (PM2.5, PM10) i plinova (ozon, NO₂, SO₂) u jedan rezultat. Što je broj viši, to je kvaliteta zraka lošija i veći je zdravstveni rizik.
Tko je najosjetljiviji na onečišćenje zraka?
Djeca, starije osobe, trudnice te osobe s astmom, COPD-om ili srčanim bolestima su najranjiviji. Čak i umjerene razine onečišćenja (AQI 41–60) mogu izazvati simptome u tim skupinama. Sportaši i radnici na otvorenom također su izloženi većem riziku zbog povećane stope disanja.
Kako se mogu zaštititi?
U danima s visokim onečišćenjem: ostanite u zatvorenom prostoru sa zatvorenim prozorima, koristite pročišćivače zraka s HEPA filtrima, izbjegavajte naporne vježbe na otvorenom (posebno u blizini prometnih cesta) i provjerite AQI prognozu prije planiranja aktivnosti. Čak i u umjerenim danima, osjetljive osobe trebaju ograničiti dugotrajan napor vani.
Kada je kvaliteta zraka tipično najlošija?
Ozon doseže vrhunac vrućim, sunčanim poslijepodnevima (ljeto). Onečišćenje česticama (PM2.5) često je najgore zimi zbog grijanja i temperaturnih inverzija koje zadržavaju onečišćivače blizu tla. Jutarnji i večernji vršni promet uzrokuje poraste NO₂. Prašinske oluje i šumski požari mogu izazvati nagle, teške poraste u bilo koje doba godine.
Podaci: Copernicus CAMS · CC-BY-4.0
Kvaliteta zraka u blizini