Preskoči na sadržaj

Steic — Kvaliteta zraka

RomaniaGorjArhidieceza de BucureștiSelo

Trenutni indeks kvalitete zraka i razine onečišćujućih tvari

Gorj, Romania

Dnevna prognoza kvalitete zraka. PM2.5, PM10, O₃, NO₂, SO₂, CO.

Kvaliteta zraka

20
Dobra
Europski AQI
Glavni onečišćivač: PM2.5
020406080100+

Kvaliteta zraka je izvrsna. Slobodno uživajte u aktivnostima na otvorenom.

0102030405002040608010012001:0007:0013:0019:0001:0007:0013:0019:0001:0007:0013:0019:0000:00
Satna prognoza
AQI · PM2.5 μg/m³
Sada2010
02:002010
03:001910
04:00189
05:00179
06:00179
07:00179
08:00179
09:00189
10:00249
11:00328
12:00406
13:00415
14:00445
15:00466
16:00457
17:00448
18:00438
19:00397
20:00377
21:00358
22:00309
23:00269
00:00229
PM2.5
10.4μg/m³
69% WHO granične vrijednostiPrihvatljivo
PM10
10.5μg/m³
23% WHO granične vrijednostiDobro
Ozon (O₃)
40.8μg/m³
41% WHO granične vrijednostiPrihvatljivo
NO₂
9.2μg/m³
37% WHO granične vrijednostiDobro
SO₂
1.4μg/m³
4% WHO granične vrijednostiDobro
CO
213.3μg/m³
5% WHO granične vrijednostiDobro
Dnevna prognoza kvalitete zraka
Danas30Prihvatljiva1746
Fri29Prihvatljiva1844
Sat27Prihvatljiva2040
Sun31Prihvatljiva1549
Mon32Prihvatljiva2540
Europska AQI ljestvica
0–20
Dobra
Onečišćenje zraka predstavlja malen ili nikakav rizik.
21–40
Prihvatljiva
Prihvatljivo za većinu; vrlo osjetljive osobe mogu osjetiti simptome.
41–60
Umjerena
Djeca, starije osobe i kronični bolesnici trebaju ograničiti dugotrajan napor na otvorenom.
61–80
Loša
Svatko može osjetiti učinke; osjetljive skupine su pod većim rizikom.
81–100
Vrlo loša
Zdravstveno upozorenje za hitne uvjete; vjerojatno će svi biti pogođeni.
100+
Opasna
Zdravstveni alarm: ozbiljni učinci za sve — ograničite vrijeme vani.

Europski indeks kvalitete zraka kreće se od 0 (najbolje) do 100+ (najgore). Kombinira mjerenja čestica i plinovitih onečišćivača u jedan broj.

PovijestProteklih 30 dana
Što su ti onečišćivači?
PM2.5Fine lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometara. Ove čestice su dovoljno male da zaobiđu nos i grlo, dopru duboko u pluća pa čak i uđu u krvotok. Glavni izvori uključuju ispušne plinove vozila, industrijske procese i šumske požare.
PM10Grube čestice manje od 10 mikrometara, uključujući prašinu, pelud i habanje cestovne površine. Iako veće od PM2.5, još uvijek uzrokuju iritaciju dišnih putova i pogoršavaju astmu.
O₃Prizemni ozon ne emitira se izravno — nastaje kada dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi reagiraju na sunčevoj svjetlosti. Viši je ljeti poslijepodne. Može izazvati astmatične napade i smanjiti plućnu funkciju.
NO₂Dušikov dioksid dolazi prvenstveno iz motora vozila i elektrana. Uzrokuje upalu sluznice dišnih putova, čineći pluća podložnijima infekcijama.
SO₂Sumporov dioksid oslobađa se izgaranjem fosilnih goriva koja sadrže sumpor, posebno ugljena i nafte. Čak i kratka izloženost može suziti dišne putove, osobito kod osoba s astmom.
COUgljikov monoksid je plin bez mirisa iz nepotpunog izgaranja goriva. Na otvorenom, uglavnom dolazi od prometa. Pri povišenim razinama smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik.
Prašina (AOD)AOD 550nm.

Često postavljana pitanja o kvaliteti zraka

Europski AQI je broj od 0 do 100+ koji sažima koliko je zrak čist ili onečišćen. Kombinira mjerenja finih čestica (PM2.5, PM10) i plinova (ozon, NO₂, SO₂) u jedan rezultat. Što je broj viši, to je kvaliteta zraka lošija i veći je zdravstveni rizik.
Djeca, starije osobe, trudnice te osobe s astmom, COPD-om ili srčanim bolestima su najranjiviji. Čak i umjerene razine onečišćenja (AQI 41–60) mogu izazvati simptome u tim skupinama. Sportaši i radnici na otvorenom također su izloženi većem riziku zbog povećane stope disanja.
U danima s visokim onečišćenjem: ostanite u zatvorenom prostoru sa zatvorenim prozorima, koristite pročišćivače zraka s HEPA filtrima, izbjegavajte naporne vježbe na otvorenom (posebno u blizini prometnih cesta) i provjerite AQI prognozu prije planiranja aktivnosti. Čak i u umjerenim danima, osjetljive osobe trebaju ograničiti dugotrajan napor vani.
Ozon doseže vrhunac vrućim, sunčanim poslijepodnevima (ljeto). Onečišćenje česticama (PM2.5) često je najgore zimi zbog grijanja i temperaturnih inverzija koje zadržavaju onečišćivače blizu tla. Jutarnji i večernji vršni promet uzrokuje poraste NO₂. Prašinske oluje i šumski požari mogu izazvati nagle, teške poraste u bilo koje doba godine.
Podaci: Copernicus CAMS · CC-BY-4.0