Preskoči na sadržaj
Kvaliteta zraka

Kvaliteta zraka Nettelkamp

Selo

Njemačka > Donja Saska > Landkreis Uelzen

Trenutni indeks kvalitete zraka i razine onečišćujućih tvari

Donja Saska, Njemačka

Dnevna prognoza kvalitete zraka. PM2.5, PM10, O₃, NO₂, SO₂, CO.

Kvaliteta zraka

67
Loša
Europski AQI
Glavni onečišćivač: PM2.5

Svi mogu početi osjećati zdravstvene učinke. Osjetljive skupine trebaju izbjegavati dugotrajan napor na otvorenom. Držite prozore zatvorenim.

02040608002040608010012015:0021:0003:0009:0015:0021:0003:0009:0015:0021:0003:0009:0014:00
Satna prognoza
Sada6734
16:006734
17:006532
18:006735
19:007139
20:007240
21:007038
22:006936
23:007037
00:006937
01:006937
02:006936
03:006836
04:006836
05:006836
06:006735
07:006734
08:006835
09:006835
10:006835
11:006632
12:006127
13:003618
14:003015
AQIPM2.5 μg/m³
PM2.5
34.2μg/m³
100% of WHO limit (15 μg/m³)
PM10
47.7μg/m³
100% of WHO limit (45 μg/m³)
Ozon (O₃)
70.5μg/m³
71% of WHO limit (100 μg/m³)
NO₂
5.4μg/m³
22% of WHO limit (25 μg/m³)
SO₂
6.2μg/m³
16% of WHO limit (40 μg/m³)
CO
210.8μg/m³
5% of WHO limit (4000 μg/m³)
Prašina (AOD)
0.11AOD
Lagana
Dnevna prognoza kvalitete zraka
Danas69Loša6572
Tue53Umjerena3069
Wed42Umjerena2960
Thu36Prihvatljiva2747
Fri47Umjerena3664
Europska AQI ljestvica
0–20Dobra
21–40Prihvatljiva
41–60Umjerena
61–80Loša
81–100Vrlo loša
100+Opasna

Europski indeks kvalitete zraka kreće se od 0 (najbolje) do 100+ (najgore). Kombinira mjerenja čestica i plinovitih onečišćivača u jedan broj.

PovijestProteklih 30 dana
Što su ti onečišćivači?
PM2.5Fine lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometara. Ove čestice su dovoljno male da zaobiđu nos i grlo, dopru duboko u pluća pa čak i uđu u krvotok. Glavni izvori uključuju ispušne plinove vozila, industrijske procese i šumske požare.
PM10Grube čestice manje od 10 mikrometara, uključujući prašinu, pelud i habanje cestovne površine. Iako veće od PM2.5, još uvijek uzrokuju iritaciju dišnih putova i pogoršavaju astmu.
O₃Prizemni ozon ne emitira se izravno — nastaje kada dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi reagiraju na sunčevoj svjetlosti. Viši je ljeti poslijepodne. Može izazvati astmatične napade i smanjiti plućnu funkciju.
NO₂Dušikov dioksid dolazi prvenstveno iz motora vozila i elektrana. Uzrokuje upalu sluznice dišnih putova, čineći pluća podložnijima infekcijama.
SO₂Sumporov dioksid oslobađa se izgaranjem fosilnih goriva koja sadrže sumpor, posebno ugljena i nafte. Čak i kratka izloženost može suziti dišne putove, osobito kod osoba s astmom.
COUgljikov monoksid je plin bez mirisa iz nepotpunog izgaranja goriva. Na otvorenom, uglavnom dolazi od prometa. Pri povišenim razinama smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik.
Prašina (AOD)AOD 550nm.
Često postavljana pitanja o kvaliteti zraka
Što je Indeks kvalitete zraka?

Europski AQI je broj od 0 do 100+ koji sažima koliko je zrak čist ili onečišćen. Kombinira mjerenja finih čestica (PM2.5, PM10) i plinova (ozon, NO₂, SO₂) u jedan rezultat. Što je broj viši, to je kvaliteta zraka lošija i veći je zdravstveni rizik.

Tko je najosjetljiviji na onečišćenje zraka?

Djeca, starije osobe, trudnice te osobe s astmom, COPD-om ili srčanim bolestima su najranjiviji. Čak i umjerene razine onečišćenja (AQI 41–60) mogu izazvati simptome u tim skupinama. Sportaši i radnici na otvorenom također su izloženi većem riziku zbog povećane stope disanja.

Kako se mogu zaštititi?

U danima s visokim onečišćenjem: ostanite u zatvorenom prostoru sa zatvorenim prozorima, koristite pročišćivače zraka s HEPA filtrima, izbjegavajte naporne vježbe na otvorenom (posebno u blizini prometnih cesta) i provjerite AQI prognozu prije planiranja aktivnosti. Čak i u umjerenim danima, osjetljive osobe trebaju ograničiti dugotrajan napor vani.

Kada je kvaliteta zraka tipično najlošija?

Ozon doseže vrhunac vrućim, sunčanim poslijepodnevima (ljeto). Onečišćenje česticama (PM2.5) često je najgore zimi zbog grijanja i temperaturnih inverzija koje zadržavaju onečišćivače blizu tla. Jutarnji i večernji vršni promet uzrokuje poraste NO₂. Prašinske oluje i šumski požari mogu izazvati nagle, teške poraste u bilo koje doba godine.

Podaci: Copernicus CAMS · CC-BY-4.0