Preskoči na sadržaj
Kvaliteta zraka

Kvaliteta zraka Boderitz

Selo

Njemačka > Saska > Sächsische Schweiz-Osterzgebirge

Trenutni indeks kvalitete zraka i razine onečišćujućih tvari

Saska, Njemačka

Dnevna prognoza kvalitete zraka. PM2.5, PM10, O₃, NO₂, SO₂, CO.

Kvaliteta zraka

33
Prihvatljiva
Europski AQI
Glavni onečišćivač: O₃

Kvaliteta zraka je prihvatljiva. Iznimno osjetljive osobe trebale bi razmotriti ograničavanje dugotrajnog napora na otvorenom.

02040608002040608010012021:0003:0009:0015:0021:0003:0009:0015:0021:0003:0009:0015:0020:00
Satna prognoza
Sada2111
22:002010
23:003310
00:003210
01:003111
02:003112
03:003013
04:003013
05:003014
06:002813
07:002713
08:002612
09:002612
10:006218
11:006721
12:006723
13:006924
14:007227
15:006625
16:005522
17:003920
18:003518
19:003317
20:003417
AQIPM2.5 μg/m³
PM2.5
10.6μg/m³
71% of WHO limit (15 μg/m³)
PM10
11.0μg/m³
24% of WHO limit (45 μg/m³)
Ozon (O₃)
84.6μg/m³
85% of WHO limit (100 μg/m³)
NO₂
6.8μg/m³
27% of WHO limit (25 μg/m³)
SO₂
3.5μg/m³
9% of WHO limit (40 μg/m³)
CO
196.0μg/m³
5% of WHO limit (4000 μg/m³)
Prašina (AOD)
0.09AOD
Čisto
Dnevna prognoza kvalitete zraka
Danas25Prihvatljiva2033
Tue42Umjerena2672
Wed50Umjerena3561
Thu50Umjerena3363
Fri39Prihvatljiva3245
Europska AQI ljestvica
0–20Dobra
21–40Prihvatljiva
41–60Umjerena
61–80Loša
81–100Vrlo loša
100+Opasna

Europski indeks kvalitete zraka kreće se od 0 (najbolje) do 100+ (najgore). Kombinira mjerenja čestica i plinovitih onečišćivača u jedan broj.

PovijestProteklih 30 dana
Što su ti onečišćivači?
PM2.5Fine lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometara. Ove čestice su dovoljno male da zaobiđu nos i grlo, dopru duboko u pluća pa čak i uđu u krvotok. Glavni izvori uključuju ispušne plinove vozila, industrijske procese i šumske požare.
PM10Grube čestice manje od 10 mikrometara, uključujući prašinu, pelud i habanje cestovne površine. Iako veće od PM2.5, još uvijek uzrokuju iritaciju dišnih putova i pogoršavaju astmu.
O₃Prizemni ozon ne emitira se izravno — nastaje kada dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi reagiraju na sunčevoj svjetlosti. Viši je ljeti poslijepodne. Može izazvati astmatične napade i smanjiti plućnu funkciju.
NO₂Dušikov dioksid dolazi prvenstveno iz motora vozila i elektrana. Uzrokuje upalu sluznice dišnih putova, čineći pluća podložnijima infekcijama.
SO₂Sumporov dioksid oslobađa se izgaranjem fosilnih goriva koja sadrže sumpor, posebno ugljena i nafte. Čak i kratka izloženost može suziti dišne putove, osobito kod osoba s astmom.
COUgljikov monoksid je plin bez mirisa iz nepotpunog izgaranja goriva. Na otvorenom, uglavnom dolazi od prometa. Pri povišenim razinama smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik.
Prašina (AOD)AOD 550nm.
Često postavljana pitanja o kvaliteti zraka
Što je Indeks kvalitete zraka?

Europski AQI je broj od 0 do 100+ koji sažima koliko je zrak čist ili onečišćen. Kombinira mjerenja finih čestica (PM2.5, PM10) i plinova (ozon, NO₂, SO₂) u jedan rezultat. Što je broj viši, to je kvaliteta zraka lošija i veći je zdravstveni rizik.

Tko je najosjetljiviji na onečišćenje zraka?

Djeca, starije osobe, trudnice te osobe s astmom, COPD-om ili srčanim bolestima su najranjiviji. Čak i umjerene razine onečišćenja (AQI 41–60) mogu izazvati simptome u tim skupinama. Sportaši i radnici na otvorenom također su izloženi većem riziku zbog povećane stope disanja.

Kako se mogu zaštititi?

U danima s visokim onečišćenjem: ostanite u zatvorenom prostoru sa zatvorenim prozorima, koristite pročišćivače zraka s HEPA filtrima, izbjegavajte naporne vježbe na otvorenom (posebno u blizini prometnih cesta) i provjerite AQI prognozu prije planiranja aktivnosti. Čak i u umjerenim danima, osjetljive osobe trebaju ograničiti dugotrajan napor vani.

Kada je kvaliteta zraka tipično najlošija?

Ozon doseže vrhunac vrućim, sunčanim poslijepodnevima (ljeto). Onečišćenje česticama (PM2.5) često je najgore zimi zbog grijanja i temperaturnih inverzija koje zadržavaju onečišćivače blizu tla. Jutarnji i večernji vršni promet uzrokuje poraste NO₂. Prašinske oluje i šumski požari mogu izazvati nagle, teške poraste u bilo koje doba godine.

Podaci: Copernicus CAMS · CC-BY-4.0